Curenje amonijaka na jednom od sigurnosnih ventila hladnjače u Guči uspešno je zaustavljeno, a nakon ovoga je sedam osoba evakuisano, dok je četvoro prevezeno u Opštu bolnicu u Čačku radi pregleda i daljeg praćenja zdravstvenog stanja.
Građanima je tokom noći, oko 50 minuta posle ponoći, putem SMS sistema za upozoravanje Ministarstva unutrašnjih poslova stiglo obaveštenje da je došlo do curenja amonijaka iz hladnjače u Prvomajskoj ulici broj 9. U poruci je građanima savetovano da ostanu u zatvorenim prostorijama, zatvore vrata i prozore, stave mokre krpe preko nosa i usta i na taj način zaštite disajne organe do okončanja intervencije.
Prema informacijama Radio-televizije Srbije, curenje na sigurnosnom ventilu ubrzo je zaustavljeno, dok je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da su pripadnici Sektora za vanredne situacije odmah izašli na teren i zajedno sa ostalim nadležnim službama preduzeli sve mere kako bi situaciju stavili pod kontrolu. Pretakanje amonijaka uspešno je završeno, a intervencija vatrogasaca-spasilaca okončana je u 6.55 časova. Zašto je amonijak opasan?
Iako je opasnost brzo otklonjena, ovakvi incidenti ponovo otvaraju pitanje koliko amonijak može biti opasan po zdravlje ljudi.
Amonijak (NH₃) je bezbojan gas veoma oštrog i prepoznatljivog mirisa koji se često koristi u industriji, rashladnim sistemima i proizvodnji veštačkih đubriva. Njegova najveća opasnost leži u tome što se izuzetno lako rastvara u vodi. Kada dospe u kontakt sa vlažnim sluznicama očiju, nosa, usta ili disajnih puteva, stvara alkalnu supstancu koja može da ošteti tkivo i izazove hemijske opekotine, zbog čega se simptomi često javljaju gotovo odmah nakon izlaganja, piše eKlinikina.
Upravo zato su nadležni građanima preporučili da zatvore prozore i vrata i zaštite disajne organe. Takve mere mogu značajno da smanje količinu gasa koja dospeva u organizam dok traje intervencija.
Simptomi mogu da se jave odmah, ali i sa zakašnjenjem
Već pri manjim koncentracijama amonijaka najčešće se javljaju pečenje očiju i nosa, obilno suzenje, grebanje u grlu i nadražajni kašalj. Mnogi opisuju osećaj kao da ne mogu da udahnu punim plućima. Ukoliko je koncentracija veća ili izlaganje traje duže, mogu se razviti ozbiljniji simptomi poput otežanog disanja, stezanja u grudima, promuklosti, osećaja gušenja, vrtoglavice, glavobolje i mučnine.
Posebno zabrinjava činjenica da posledice nisu uvek vidljive odmah. Kod osoba koje su bile izložene većim koncentracijama amonijaka može se razviti plućni edem, odnosno nakupljanje tečnosti u plućima, koje se nekada javlja tek nekoliko sati nakon izlaganja. Zbog toga lekari često zadržavaju pod nadzorom osobe koje su bile u kontaktu sa većim količinama ovog gasa, čak i ako se u početku osećaju dobro.
Amonijak može ozbiljno da ošteti i oči, izazivajući intenzivno pečenje, crvenilo, suzenje, zamagljen vid, pa čak i oštećenje rožnjače. Ukoliko tečni amonijak dospe na kožu, može izazvati hemijske opekotine različite težine.
Ko je u najvećem riziku i kako reagovati?
Najveći rizik od razvoja ozbiljnih komplikacija imaju osobe koje boluju od astme ili hronične opstruktivne bolesti pluća, mala deca, starije osobe, trudnice, kao i ljudi sa hroničnim bolestima srca i pluća.
U slučaju izlaganja amonijaku, najvažnije je što pre napustiti kontaminirano područje i izaći na svež vazduh. Ako gas ili tečni amonijak dospe u oči ili na kožu, potrebno je zahvaćeno mesto ispirati velikom količinom čiste vode najmanje 15 minuta. Pojava otežanog disanja, jakog kašlja, bola u grudima, osećaja gušenja ili problema sa vidom zahteva hitnu medicinsku pomoć, jer se ozbiljne komplikacije mogu razviti i sa određenim vremenskim odlaganjem.
Kod većine ljudi koji su kratkotrajno bili izloženi manjim koncentracijama amonijaka simptomi prolaze bez trajnih posledica. Ipak, teško trovanje može ostaviti dugotrajna oštećenja pluća, disajnih puteva ili očiju, zbog čega stručnjaci naglašavaju da se svaki incident sa curenjem ovog gasa mora shvatiti ozbiljno.
Ovaj događaj u Guči pokazao je koliko je važno brzo reagovanje nadležnih službi, ali i poštovanje svih preporuka koje građani dobijaju u ovakvim situacijama. Pravovremeno udaljavanje iz ugroženog područja i brzo medicinsko zbrinjavanje mogu biti presudni za sprečavanje težih zdravstvenih posledica.