Narodna skupština Srbije. Foto: Srđan Ilić
Promenom odnosa snaga nakon parlamentarnih izbora naša politička scena značajno je prekomponovana – sada se oblikuje oko dva aktera, od kojih je dominantnija grupa građana “Studentska lista – Studenti pobeđuju”. Tako ćemo u novom sazivu imati dve velike grupacije. Paradoksalno, do ovakve raspodele došlo je u ovdašnjem proporcionalnom izbornom sistemu, za koji to uglavnom nije karakteristično. Pitanje je, međutim, koliko je ovo ukrupnjavanje održivo.
Jer, još se ne zna u kom će pravcu ići Studentska lista, koja je svoju podršku i legitimitet delom izgradila na otklonu od tradicionalnih političkih stranaka. Koliko je neminovno da vremenom preraste upravo u to, ili da iz nje proistekne više različitih političkih organizacija?
Pride, tu su i vanparlamentarne stranke opozicije i nekadašnje vladajuće koalicije, a pretpostavka je da će i one tragati za svojim mestom u izmenjenom političkom kontekstu. U mnogima se već sada nižu ostavke viđenijih članova ili donedavnih rukovodilaca, ali i obećanja o reformama.
Podsećanja radi, ispod cenzusa su na izborima ostale Stranka slobode i pravde, stranka Srbija centar i pokret Solidarnost u okviru liste “Evropska Srbija”, kao i nekadašnja koalicija NADA ili “Autentična desnica”. Socijalistička partija Srbije (SPS) prvi put od 1990. godine neće biti parlamentarna stranka.
Valja pomenuti i partije koje su podršku usmerile ka Studentskoj listi, a među kojima su Demokratska stranka, Zeleno-levi front, pokret “Kreni-promeni”, Pokret slobodnih građana, Ekološki ustanak, Novo lice Srbije i Narodni pokret Srbije, ali i Liga socijaldemokrata Vojvodine, Romska partija… Uz to je i Branko Ružić, bivši potpredsednik Socijalističke partije Srbije, najavio da pokreće inicijativu za osnivanje nove političke partije.
Koliko bi ovakav raspored snaga mogao da potraje?
"Privremeni period rekonfiguracije"
Politikolog Ognjen Gogić za Insajder ocenjuje da je reč o privremenom periodu u kome prolazimo kroz rekonfiguraciju.
“S jedne strane imamo pokret dosta široko obuhvatan, a s druge je SNS koji na svojoj listi ima radikale i druge partije. Ovo formalno nije dvopartizam, tako da će to verovatno biti dve velike političke grupe, dva bloka. Imaćemo dvoblokovski sistem u parlamentu, ali to neće biti trajna struktura partijskog sistema u Srbiji”, naveo je Gogić.
Dodaje da još nije jasno u kom će se pravcu stvari razvijati, ali smatra da će raspored na političkoj sceni biti dosta drugačiji kroz jednu do tri godine. Na pitanje da li će eventualno doći do formiranja stranke ili više njih koje će proisteći Studentske liste.
Upitan o eventualnom osnivanju stranke ili više njih, koje bi proistekle iz Studentske liste, odgovara da najpre treba videti koliko će biti formirano poslaničkih grupa.
“To ćemo znati vrlo brzo u parlamentu. U kratkom roku tu neće biti podela. Prvo idu predsednički izbori, oni će imati svog kandidata, biće iza njega. A da li vremenom iz toga mogu da proizađu različite političke opcije? Prepostavljam da da”, ukazuje Gogić.
Smatra da kroz godinu dana više neće ni biti potrebe za tako velikim savezom, te će postojati prostor da iz tog fronta proizađu različite političke opcije.
“I da iz toga nastane totalno nova partijska scena. To će zavisiti i od ambicija pojedinačnih ljudi, koliko dugo žele da politički budu tu. Ali očekujem neku diferencijaciju iz pokreta, koja će služiti kao inkubator za nove aktere”, predočava Gogić.
Na pitanje ima li u izmenjenom kontekstu mesta za partije koje su pale ispod cenzusa, ali i one koje su dale podršku Studentskoj listi, Gogić odgovara “da je dosta teško da će napraviti povratak”.
“To polje je zauzeto. Zašto bi se neko okretao partijama koje nisu ni parlamentarne kada postoji opcija koja se, u suštini, ne razlikuje politički u smislu stavova. Hoće pravnu državu, reforme, vladavinu prava… Ali postojeća opcija je uspešna u tome, pa je pitanje zašto bi se neko stranci koja nema kapacitet, bez obzira što su iste stvari”, kaže Gogić.
Ali, dodaje, tu postoje dve grupe – partije koje su izašle na izbore i nisu prešle cenzus, među čijim redovima se već vide lomovi i stranke koje uopšte nisu učestvovale.
“Kod partija koje nisu učestvovale na izborima, na primer, nema lomova. Bilo je nekih slučajeva, ali to je nešto individualno. Mada ja svakako sada ne vidim potrebu za svima njima”, ističe Gogić.
No, kaže on, može da doći do toga da delovi studentskog pokreta naprave dogovore i saradnju sa delovima ili pojedincima iz tih partija – i napraviti nešto novo.
Upitan o budućnosti SNS, Gogić precizira da je najava da neće učestovati na predsedničkim izborima osnov za osipanje birača.
“Stranka sama sebe deangažuje, zašto bi je neko onda podržavao. Ne vidi potencijal za raskole unutar njihovih redova, jer je generalno stranka isprazna od ideologije. Ostala je samo interesna mreža, a kad više nema interesa, nema ni šta da ih drži na okupu. Možda ih na položaju bude održao lični interes, u smislu poslaničkih plata i te vrste položaja. Možda neki od njih zapravo i pokušaju da opstanu, ali ja za to ne vidim veliki potencijal”, ističe on.
No, dodaje da stranka ima “radikalske tendencije”, te da su se tokom ovih izbora ujedinili i koristili tu vrstu retorike.
“Za tu struju ima prostora u društvu, pa će verovatno opstati na neki način, ali u dosta manjem obimu nego sada. Videćemo šta će biti za predsedničke izbore, zanimljivo će biti ko će učestovati osim Studentske liste. Ako neka opoziciona partija koja je van parlamenta bude imala kandidata, znači da ipak ima neke ambicije”, zaključuje Gogić za Insajder.
"Mislim da ova situacija neće dugo potrajati"
Profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) i kandidat na Studentskoj listi Zoran Stojiljković za Insajder kaže da su nam ovi izbori doneli neku vrstu referenduma o kraju prethodne vlasti i dominaciju dve velike grupacije.
“No, ja ne bih stavljao nikakav znak jednakosti između referendumskog opredeljivanja za dva velika bloka. Kad se radi o vlasti i SNS-u, nikad je nisam smatrao strankom, nego više pokretom korisnika ili klijentelističkom mrežom vlasti. S druge strane, klasičnu političku poziciju i tretman neke pokretne partije nema ni Studentska lista. Ovo je dakle specifičan rezultat i neće se ponavljati”, predočava Stojiljković.
Nikada se, dodaje, nije ni desilo da pojava aktera koji uživa kredibilitet i poverenje među građanima, dovede ne samo do poraza vlasti, već i krajnje marginalizacije čitave dotadašnje političke opozicije.
“Ovo što se desilo nema karakter nečega što liči na dva partijsko-politička bloka ili dve ključne partije u drugim sistemima. Mislim da ova situacija neće dugo potrajati”, ukazuje Stojiljković.
Pitanje je, kaže, i koliko će SNS ostati relevantna stranka opozicije, jer su i radikali, a onda i naprednjaci, ranije uspevali da osvoje oko 40 odsto glasova.
“Što im je sada otprilike i bio rezultat. Bili su neka vrsta opozicione tvrđave, jer nisu imali nikakav koalicioni kapacitet. Ili će oni u nešto manjoj meri slediti sudbinu stranaka čiji je rezultat počeo dosta brzo da slabi”, ističe Stojiljković.
Upitan o Studentskoj listi, te da li očekuje eventualno formiranje političke stranke ili više njih, Stojiljković odgovara:
“Zahvaljujući tome što su uživali poverenje plenuma i što nisu vetirani na nivou predstavnika svih studenata, kandidati uživaju neku vrstu kredibiliteta koji će za one koji uđu u političke strukture, i izvršne i zakonodavne vlasti, povećavati prostor za autonomiju, ali praktično će ostati u vezi sa plenumskom strukturom. Pokazalo se da ima i veliki broj nepovezanih, različitih ličnosti, sa različitim užim političko-ideološkim uverenjima, od građanista do nacional-demokrata. Drži ih zajedno dosta precizno i jasno programsko opredeljenje i uverenje”.
Program i njegova realizacija će, smatra Stojiljković, biti dovoljan ujedinjujući faktor, kao i prioriteti i podrška građana Srbije koji će, prema njegovoj proceni, “ovo držati zajedno godinu i po do dve”.
Na pitanje šta će biti sa strankama koje su ovim izborima pale na marginu, ali i onima koje su podržale Studentsku listu, Stojiljković odgovara da postoji nekoliko mogućih scenarija i situacija.
“Jedan dosta značajan blok su stranke ili političke grupe koje su odmah, ili sa izvesnim kašnjenjem, ipak podržale Studentsku listu. S druge strane su oni koji su izašli na izbore i doživeli katastrofalni rezultat. Sudbine će im biti različite. U svakom slučaju, čitava stvar će se testirati dosta brzo”, kaže Stojiljković, dodajući da su redovni lokalni izbori predviđeni za kraj 2027. godine.
Premda bi, smatra on, mogli da se održe i ranije.
“Jer ova situacija u kojoj osvojite skupštinu i eventualno formirate vladu, a ne izmenite odnose moći u društvu i ne preuzmete gradske i lokalne skupštine koje su u rukama SNS-a… Ovde treba menjati radikalno režim, a to je nemoguće bez lokalnih izbora, koji će biti i neka vesta testa za to koliko jedan broj tradicionalnih opozicionih partija ima šanse”, ističe sagovornik Insajdera.
Stojiljković, pride, pravi i razliku između opozicionih partija koje su postojale između 2000. i 2012. godine i novoformiranih političkih grupa nastalih u poslednjih nekoliko godina. Jer, dodaje on, ova druga grupa stranaka nema opterećenje u vidu tereta da su nekada bile deo neuspešne vlasti.
Što se SNS tiče, Stojiljković smatra da će doći do ozbiljne krize unutar njihovih redova, ali da nećemo svedočiti procesu koji je doveo do marginalizacije Demokratske stranke, njenom uzajamnom fragmentacijom.
“I podelom unutar rukovodstva demokrata, jer demokrate su izgubile za, u toj situaciji krize i visoke nezaposlenosti, nokat malog prsta. Posle 2012. naprednjaci su jačali svoju vlast na obećanjima o nultoj toleranciji na korupciju i preuzimanjem nekadašnjih partnera demokrata. Tada je i nastala krilatica da su, recimo, i socijalisti, Ljajić i mnogi drugi posle toga, na svakom izbornom ciklusu zanoćili u opoziciji, a probudili se u krilu vlasti. Mislim da tu priču sada nećemo gledati sve dok bude neokrnjen Vučićev autoritet”, zaključuje Stojiljković za Insajder.



