Predstavnici Studentske liste, koja je pobedila na izborima u Srbiji, održali su sastanke sa predstavnicima SAD, Rusije i Evrope kako bi naznačili obrise spoljne politike nove vlasti.
Prema oceni stručnjaka, ne očekuju se nagle promene – Beograd će i dalje balansirati između Rusije i Zapada. Ipak, naziru se moguće korekcije spoljnopolitičkog kursa Srbije, piše Genadij Sisojev, dopisnik ruskog lista Komersant sa Balkana.
Uoči formiranja novog saziva srpskog parlamenta, najavljenog za danas 17. novembar, lideri Studentske liste održali su nekoliko sastanaka sa predstavnicima SAD, Rusije i Evrope. Njihov glavni cilj bio je da predstave osnovne konture spoljne politike buduće vlasti Srbije. Prema informacijama lista Komersant, svi sastanci održani su na inicijativu stranih predstavnika.
„Spremni smo da razgovaramo, saslušamo različita mišljenja i gradimo partnerske odnose, ali ćemo odluke o budućnosti Srbije donositi samostalno, rukovodeći se isključivo interesima naših građana. U međunarodnim odnosima želimo partnerstvo, ali ne i podaništvo, saradnju, ali ne i poslušnost“, saopštili su uoči početka konsultacija.
Ruski list: Postalo je malo smešno kuda Vučić vodi Srbiju
Krajem nedelje predstavnici studenata sastali su se sa pomoćnikom američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Brendanom Hanrahanom, koji je specijalno doputovao u Beograd.
„Vodili smo dijalog sa prethodnom srpskom vladom i nadamo se da ćemo ga nastaviti i sa novim kabinetom koji će formirati ‘Studentska lista’. Produbljivanje istorijskog partnerstva između SAD i Srbije jedan je od glavnih prioriteta administracije predsednika Donalda Trampa“, zaključio je razgovore zamenik američkog državnog sekretara.
Istog dana predstavnici Studentske liste sastali su se sa ambasadorom Rusije u Beogradu Aleksandrom Bocan-Harčenkom.
Prema saopštenju ruske ambasade, „otvoren i sadržajan razgovor bio je posvećen perspektivama razvoja obostrano korisnih rusko-srpskih odnosa i sveobuhvatnom jačanju veza između naroda dveju zemalja“.
Ranije su iz Studentske liste saopštili da će odmah nakon formiranja vlade u Moskvu uputiti delegaciju radi pregovora o produženju sporazuma o isporukama ruskog gasa Srbiji, čije važenje ističe 31. decembra.
Na sastancima i sa zamenikom američkog državnog sekretara i sa ruskim ambasadorom učestvovao je bivši guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić, kojem se u novoj srpskoj vladi predviđa mesto premijera.
Još jedan sastanak predstavnici Studentske liste održali su krajem nedelje u ambasadi Italije u Beogradu.
„Prvi diplomatski kontakti budućih srpskih vlasti omogućavaju zaključak da neće biti značajnijeg zaokreta u spoljnoj politici Srbije. U svakom slučaju, kada je reč o tradicionalnom balansiranju između Rusije i Zapada“, ocenjuje Mijat Kostić, koordinator beogradskog analitičkog centra Novi treći put.
Ipak, naziru se određene moguće korekcije spoljnopolitičkog kursa Beograda. To se pre svega odnosi na politiku prema Kosovu.
Kandidatkinja Studentske liste za narodnu poslanicu Emilija Marković izjavila je u intervjuu za Prva TV da bi Ustavni sud trebalo da preispita sve sporazume postignute u okviru dijaloga sa Prištinom o normalizaciji odnosa.
„Krenuli su na Vučića“: Ruski list o demontaži bivšeg sistema u Srbiji i vezama sa kriminalom
Tu je pre svega reč o Briselskom sporazumu iz 2023. godine, koji su postigli tadašnji predsednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Aljbin Kurti. Njime se predviđa uspostavljanje dobrosusedskih odnosa između Srbije i Kosova, uzajamno priznavanje dokumenata i nacionalnih simbola, obaveza Beograda da ne ometa članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, kao i davanje prava kosovskim Srbima na samoupravu. Mnogi Srbi smatraju da je Briselski sporazum u suprotnosti sa Ustavom Srbije.
O mogućem preispitivanju dogovora o Kosovu ranije je govorio i jedan od lidera Studentske liste Ilija Srdanović. To je odmah izazvalo nezadovoljstvo Evropske unije, koja je oštro upozorila Beograd.
„Dijalog Srbije i Kosova o normalizaciji odnosa, koji se vodi uz posredovanje EU, ne zavisi od pojedinačnih lidera. Sve obaveze strana ostaju na snazi.“
Promene su moguće i u opštem pristupu Srbije integraciji u Evropsku uniju, koja je do sada bila deklarisana kao strateški cilj. Lideri Studentske liste sada, međutim, govore o potrebi da se građanima Srbije pruže sve informacije o tome šta donosi članstvo u EU, da im se predstave sve njegove prednosti i nedostaci, a da građani potom sami odluče da li žele da Srbija pristupi Uniji, zaključuje Komersant.



