Evropski sud za ljudska prava dostavio je Vladi Srbije na izjašnjenje dve predstavke koje se odnose na pet odluka o pomilovanju koje je doneo tadašnji predsednik Aleksandar Vučić poslednjeg dana svog mandata.
Prva predstavka odnosi se na novosadsku grupu aktivista koja je bejzbol palicama u januaru 2025. godine napala studente i zadala im teže telesne povrede, dok se druga predstavka odnosi na ženu koja je automobilom udarila studentkinju tokom jednog od protesta, takođe 2025. godine.
Predstavke su podneli Beogradski centar za ljudska prava i advokati u ime troje oštećenih čiji su krivični postupci obustavljeni nakon pomilovanja optuženih za napade na studente u Novom Sadu i Beogradu.
Evropski sud je dao rok Vladi Srbije da se do 14. januara 2027. godine izjasni o ove dve predstavke.
Vladica Ilić iz Beogradskog centra za ljudska prava objašnjava da je reč o procesnoj odluci, a to je da sud dostavi Vladi te predmete na izjašnjenje, i da je rok za izjašnjenje Vlade do sredine januara, nakon kojeg bi podnosioci i podnositeljke predstavke dobili priliku da se i oni izjasne na ta vladina zapažanja.
"Pred sudom je otvoreno i pitanje kršenja člana 3, odnosno odredbe Konvencije kojom se štiti fizički i psihički integritet i zabranjuje mučenje, nečovečno ponižavanje i postupanje kažnjavanje. Ali je otvoreno i pitanje da li su podnosioci predstavke, pre obraćanja sudu, mogli da koriste neka pravna sredstva na domaćem nivou", objašnjava Ilić.
Kako kaže, to je i učinjeno, te je zajedno sa advokatima oštećenih pre podnošenja predstavke podneo žalbe Ustavnom sudu u tim slučajevima, ali da taj sud nije o njima i dalje odlučio.
"U nastavku postupka, mi ćemo pred sudom morati da dokažemo nedelotvornost pravnih sredstava na domaćem nivou od čega će i zavisiti da li će sud ući u ispitivanje suštine predstavke, a to je da li je došlo do kršenja prava oštećenih time što je predsednik pomilovao optužene za napade na njih", kaže Ilić.
Naglašava da je razočaravajuće što međunarodne institucije odreaguju brže od domaćih institucija kada su u pitanju ovako drastični slučajevi kršenja ljudskih prava.
"Nesumnjivo se ovde radi o kršenju prava oštećenih. Dakle, neko ko pretrpi teške telesne povrede ili neko ko je umalo ubijen tako što je oboren automobilom ima pravo na pravdu, odnosno ima pravo ne samo da dobije neku novčanu satisfakciju, već ima pravo i da odgovorni budu kažnjeni. I to njihovo pravo je prekršeno time što je predsednik abolirao te optužene i oslobodio ih od gonjenja", navodi naš sagovornik.
Dodaje i da ukoliko Evropski sud za ljudska prava bude utvrdi povredu konvencije, on će oglasiti državu odgovornu za kršenje konvencije.



