Krajem oktobra ostavku na mesto generalne direktorke Radio-televizije Srbije (RTS) podnela je Upravnom odboru Manja Grčić, dok je generalni direktor Radio-televizije Vojvodine (RTV) Goran Karadžić ostavku podneo nakon Nenada Ćaćića, glavnog i odgovornog urednika Prvog programa RTV-a.

Studenti u blokadi Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) uputili su RTS-u 3. novembra zahtev za pristup informacijama od javnog značaja, nakon čega su se oglasili i naveli da traže javnu istinu o javnom servisu i isključivo profesionalne podatke o zaposlenima, njihovim kvalifikacijama i postupcima izbora na određene funkcije.

O tome šta se proteklih nedelja dešavalo na RTS-u mogli ste da čitate na Mašini.

Rad javnih medijskih servisa pravno je regulisan Zakonom o javnim medijskim servisima kojim se, u skladu sa evropskim standardima i međunarodnim dokumentima u oblasti elektronskih medija, reguliše njihova delatnost i načela na kojima se zasniva obavljanje delatnosti, javni interes koji ostvaruju, javnost rada, način izbora organa i njihova nadležnost…

Šta je javni medijski servis

Javni medijski servis je nezavisan, samostalan pravni subjekt koji je kao pružalac medijske usluge radija i televizije i ostalih audio-vizuelnih medijskih usluga, finansiran iz javnih i ostalih prihoda.

Javni servis, prema Zakonu, trebalo bi da svojim raznovrsnim, uravnoteženim, visokokvalitetnim programima u oblasti informisanja, obrazovanja, kulture i zabave omogućava ostvarivanje javnog interesa odnosno zadovoljava potrebe svih delova društva.

Javni medijski servis čine republički javni medijski, Radio-televizija Srbije (RTS), sa sedištem u Beogradu i pokrajinski javni medijski servis, Radio-televizija Vojvodine (RTV), sa sedištem u Novom Sadu.

Načela javnog medijskog servisa i njegova autonomija

Prema Zakonu, propisana su i načela na kojima se zasniva javni medijski servis: istinito, nepristrasno, potpuno i blagovremeno informisanje, nezavisnost uređivačke politike i nezavisnost od izvora finansiranja, pluralizam sadržaja i pluralizam mišljenja.

Uz to, zakonom je zabranjen svaki oblik cenzure i nezakoniti uticaj na rad javnog medijskog servisa, redakcije i novinara.

U radu javnog medijskog servisa primenjuju se međunarodno priznate norme i principa, a naročito poštovanje ljudskih prava i sloboda i demokratskih vrednosti, poštovanje profesionalnih standarda i kodeksa i saradnja sa slušaocima, gledaocima i čitaocima.

U obavljanju osnovne delatnosti javni medijski servis trebalo bi da ima institucionalnu autonomiju i uređivačku nezavisnost, a naročito u pogledu utvrđivanja koncepcije i određivanja programskih sadržaja, uređivanja programske šeme, organizacije delatnosti, izbora rukovodilaca, glavnih i odgovornih urednika i zapošljavanja.

Javni servis u službi javnosti

Kako stoji u članu 6 Zakona o javnom informisanju, javni medijski servis ostvaruje javni interes, uvažava zahteve javnosti i za svoje delovanje odgovara javnosti.

On je u obavezi da pravovremeno i istinito obaveštava javnost o obavljanju svoje delatnosti, o uslovima i načinu pružanja svojih usluga i o drugim pitanjima koja se tiču obavljanja delatnosti za koje je osnovan.

Javni medijski servis putem programskih sadržaja služi za javno informisanje građana i tim putem je u obavezi da omogući slobodno formiranje i izražavanje mišljenja slušalaca i gledalaca na teritoriji Republike Srbije, autonomne pokrajine i lokalne samouprave.

Uz poštovanje i predstavljanje osnovnih ljudskih prava i sloboda, demokratskih vrednosti i institucija javni servis je dužan da poštuje pluralizam političkih, verskih i drugih ideja i omogući javnosti da bude upoznata sa tim idejama, ne služeći interesima pojedinih političkih stranaka i verskih zajednica, kao ni bilo kom drugom pojedinačnom političkom, ekonomskom, verskom i sličnom stanovištu ili interesu.

Dužni su da informišu društvo bez diskriminacije, vodeći računa naročito o društveno osetljivim grupama kao što su deca, omladina i stari, manjinske grupe, osobe sa invaliditetom, socijalno i zdravstveno ugroženi.

Javni servis je u obavezi da besplatno i jednako predstavlja političke stranke, koalicije i kandidate koji imaju potvrđene izborne liste na nacionalnom, pokrajinskom ili lokalnom nivou u vreme izborne kampanje.

Uz mnoge druge obaveze, izdvajaju se razvijanje kulture i umetničkog stvaralaštva, negovanje humanih, moralnih, umetničkih i kreativnih vrednosti, informisanje naših građana u inostranstvu, kao i pripadnika srpskog narod koji živi van teritorije Republike Srbije.

Javni medijski servis je u zakonskoj obavezi da pruža podršku u unapređenju bezbednosti i zaštite novinara i medijskih radnika.

Struktura javnog medijskog servisa

Organi javnog medijskog servisa su Upravni odbor, generalni direktor i Programski savet. Javni servis ima i Poverenika za zaštitu prava slušalaca, gledalaca i čitalaca.

Republika Srbija obezbeđuje stabilno i dovoljno finansiranje osnovne delatnosti javnog medijskog servisa.

Javni medijski servis finansira se iz takse za javni medijski servis, sredstava budžeta, neto koristi od komercijalne eksploatacije sadržaja proizvedenog u okviru osnovne delatnosti, komercijalnih i ostalih prihoda.

Javni medijski servis dužan je da štiti prava slušalaca, gledalaca i čitalaca, omogućavajući im da iznose svoje primedbe, pritužbe i predloge u vezi sa programskim sadržajima, kao i da učestvuju u unapređenju njegovog rada.

M.P.