U Srbiji je danas istorijski dan, jer je studentski pokret ušao u parlament gde je u toku konstitutivna sednica, posle pobede na izborima održanim 25. oktobra, prenela je francuska televizija Frans 24 (France 24).

Poslanici studentskog pokreta u Srbiji, njih oko 140, danas je položilo zakletvu tokom konstitutivne sednice parlamenta, nakon što su obezbedili većinu na istorijskim izborima održanim 25. oktobra, dok su predstavnici stranke „bivšeg nacionalističkog lidera Aleksandra Vučića dočekani su uzvicima negodovanja“, javio je Frans 24 na svom sajtu.

Taj politički „zemljotres“ predstavljao je završni čin antivladinog pokreta, pokrenutog posle urušavanja betonske nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu, tragedije u kojoj je 2024. godine izgubljeno 16 života.

Ta nesreća za koju se smatra da joj je uzrok korupcija, izazvala je jedne od najmasovnijih protesta u Srbiji još od pada jugoslovenskog moćnika Slobodana Miloševića 2000. godine, prenosi Frans 24.

Evropske demokrate žele uspeh poslanicima Studentske liste: Srbija zaslužuje demokratiju

Polaganje zakletve predstavnika liste koju su predvodili studenti – a koja je osvojila apsolutnu većinu sa 53 odsto, predstavlja prvi korak ka formiranju vlade.

Stotine pristalica okupile su se ispred parlamenta kako bi pozdravile nove poslanike, uzvikujući parole i kličući.

Neki su nosili transparente sa željama za sreću novoizabranim poslanicima, dok su kandidati Srpske napredne stranke (SNS) – desničarske stranke Aleksandra Vučića – dočekani zvižducima i uzvicima neodobravanja.

Jednoj članici SNS-a je jedna žena iz mase čak prosula jogurt po glavi dok se ova penjala uz stepenice koje vode do ulaza u parlament, dodala je francuska televizija.

Studentski pokret je obećao sveobuhvatne reforme, uključujući unapređenje zdravstvenog sistema, jačanje obrazovanja i udvostručavanje budžeta za odbranu.

Takođe će morati da pronađe ravnotežu između istorijski bliskih veza zemlje sa Rusijom i njenog dugoročnog cilja, pristupanja Evropskoj uniji uz istovremeno upravljanje odnosima sa Kosovom, bivšom srpskom pokrajinom čiju deklaraciju o nezavisnosti iz 2008. godine Beograd ne priznaje.