Penzionisani profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu Stojan Radenović treći put zaredom je izabran za narodnog poslanika na listi Srpske napredne stranke (SNS). Trenutno je predsedavajući u Skupštini Srbije kao najstariji poslanik, do izbora predsednika parlamenta.
Naprednjaci su imali dva puta priliku da ga postave na čelo Narodne skupštine, ali to nisu učinili, a sada ga skupštinskoj većini nameću kao najbolje rešenje, koje bi, kako je kazao poslanik SNS Miloš Vučević, na toj funkciji u ovim smutnim vremenima predstavljao faktor stabilnosti.
Vučević je, tokom načelne rasprave o kandidatima za predsednika parlamenta, rekao da bi se, ukoliko bi Radenović bio predsednik Skupštine, smanjili napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu i ne bi se govorilo, što je slučaj u proteklih nekoliko nedelja, da se menja kalendar SPC.
Šef poslaničkog kluba SNS u parlamentu Aleksandar Vučić je pak Radenovićevu kandidaturu obrazložio tvrdnjom da je „bolji matematičar od svih nas zajedno“.
„I ne samo matematičar, nego da je veći naučnik i da ima više naučnih dela nego svih 250 nas ovde. Svi zajedno, kad sve zajedno saberemo šta smo uradili, nismo uradili onoliko koliko je Stojan Radenović uradio za jednu godinu. Stojan Radenović nas je držao na dvestotom mestu Šangajske liste. Rođen u Dobroj Vodi kod Leskovca, jedan tolerantan, strpljiv, trpeljiv, ozbiljan i odgovoran čovek“, rekao je Vučić.
Akademski plenum: Stojan Radenović nije najbolji srpski matematičar kako ga Vučić predstavlja
Reagovao je Akademski plenum, neformalna zajednica zaposlenih u visokom obrazovanju, koja tvrdi da Radenović nije najbolji srpski matematičar, ilustrujući to podacima platforme TOPSCINET za 2026. godinu, po kojoj Radenović ima 7.915 citata, dok matematičar Stevo Stević ima 14.430.
Kako tvrde iz Akademskog plenuma, čak ni prema citiranosti Radenović se ne može proglasiti vodećim srpskim matematičarem.
Njegova akademska karijera postala je predmet spora onog trenutka kada je ušao u političke vode, tačnije kada je podržao politiku Aleksandra Vučića.
Od tada se u delu javnosti iznose sumnje da je Radenovićeva visoka citiranost delimično rezultat međusobnog citiranja sa grupom povezanih autora, odnosno mogućeg „citatnog kartela“, čime se veštački uvećava njegov naučni uticaj.
Ipak, Radenović ima nesumnjive naučne rezultate, što potvrđuje i činjenica da se više puta nalazio na listi najcitiranijih svetskih istraživača. Zahvaljujući tome Univerzitet u Beogradu je ostvario visok plasman na Šangajskoj listi 2016 i 2017. godine.
Šira javnost za njega je prvi put čula 2016. godine kada je svrstan među 100 najuticajnijih naučnih umova u oblasti matematike na listi koju objavljuje kompanija „Tomson Rojters“.
Tekst u Večernjim novostima o „neumornom matematičaru koji u podrumu zgrade u kojoj živi rešava matematičke probleme i piše naučne radove“, bio je povod da ga tadašnji predsednik Srbije Tomislav Nikolić odlikuje za izuzetne zasluge za Dan državnosti 2016. godine.
Pad Beogradskog univerziteta na Šangajskoj listi 2019. godine tada je opravdan činjenicom da je Radenović prestao da objavljuje za UB, jer je egzistencijalnih razloga ovaj matematičar počeo da objavljuje radove za Univerzitet u Saudijskoj Arabiji.
Nedugo nakon toga došlo je do susreta Vučića i Radenovića, na inicijativu tadašnjeg predsednika Srbije, koji mu je tom prilikom poklonio laptop, a tada je i objavljeno da se ovaj matematičar vraća na UB.
Deo javnosti obrušio se na Radenovića, zbog njegovog snishodljivog odnosa prema Vučiću.
„Aleksandar Vučić je naš predsednik izabran na demokratskim izborima. Zvao me je direktno iz Njujorka. Pomislio sam da je bio siguran da sam nešto dobro uradio u životu. Priznajem da je taj poziv za mene zaista mnogo. Zašto nije zvao nekoga od onih koji ga samo kritikuju, a ne rade dobro ni posao za koji im država plaća? Snishodljivosti nije bilo, možda malo treme. Ali izvinite, predsednik je predsednik. I on je jedan, a nas matematičara, istraživača je dosta. Ali eto pozvao je mene. Neka njega zbog toga kritikuju“, odgovorio je na kritike Stojan Radenović, u intervjuu Danasu te 2019. godine.
Susret sa Vučićem, laptop i „malo treme“: Matematičar danas drugi na listi SNS, ali je 2017. „pevao drugačiju pesmu“
Nekoliko godina kasnije postao je adut naprednjaka u preizbornim kampanjama.
Rođen je 1948. godine u mestu Dobra Voda kod Leskovca.
Osnovnu školu završio je u rodnom mestu, Gimnaziju u Leskovcu, a studije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu.
Do 1980. je bio profesor u Četrnaestoj gimnaziji, da bi potom doktorirao i naredne dve decenije predavao na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu.
Od 2000. godine je radio na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je dočekao i penziju.
Radenović je oženjen, otac dve ćerke i ima dve unuke.



