Foto: Srđan Ilić
Juče je održano ponovljeno glasanje na 53 biračka mesta. Studentska lista i lista Ujedinjena Srbija ostale su bez jednog poslaničkog mesta, a u Skupštinu bi trebalo da uđe manjinska bošnjačka lista “Pokret za ujedinjenje”, koju predvodi Stranka pravde i pomirenja Usame Zukorlića, inače, ministra bez portfelja u tehničkoj vladi. Na jednom biračkom mestu u opštini Aleksinac, Zukorlićeva lista je osvojila 53 glasa iako na izborima održanim 25.oktobra nije imala ni jedan glas.
Otkud Zukorlićevoj bošnjačkoj manjinskoj listi 53 glasa na jednom biračkom mestu u Aleksincu, glavno je pitanje koje se postavlja nakon ponavljanja glasanja na 53 biračka mesta. Ni ovo glasanje nije prošlo bez navoda o nepravilnostima. Najveću predstavljaju sumnje za kupovinu glasova od strane izborne liste koju predvodi Usame Zukorlić. Takve navode prikupili su posmatrači Crte.
“Ti navodi, i namerno kažem navodi, jer nisu naši posmatrači lično svedočili bilo kakvoj kupovini glasova, ali jesu čuli navode od strane drugih lica, birača koji su dolazili, i članova biračkog odbora, da se o tome priča. Ti navodi jesu apsolutno zabrinjavajući, imajući u vidu nekoliko podataka. Pre svega, da na izborima koji su održani 25. ova lista nije imala nijedan glas na ovom biračkom mestu, kao i podatak koji takođe zabrinjava: da ova lista, kada je prikupljala potpise u Aleksincu, nije prikupila nijedan potpis podrške birača”, kaže Dimitrijević.
Tek nakon ponovljenog glasanja Zukorlićeva lista je osvojila mandat u Skupštini. Umesto od nadležnih, prva najava istrage stigla je od Zukorlića.
“Želim da kažem da ja lično i naš pokret smo protiv takve vrste politike. Mi ćemo, koliko sutra, da zakažemo sastanak i da istražimo o čemu se konkretno radi. I ako se bude utvrdilo da bilo ko iz SPP-a ima ikakve veze sa tim što ste naveli, biće najstrožije sankcionisan”, poručio je Zukorlić.
Teo Taraniš, koordinator u NVO Akademska inicijativa “Forum 10”, kaže za Insajder da je ova Zukorlićeva izjava došla pod pritiskom novinara.
“Ne verujem da ni gospodin Zukorlić, ni njegova partija, ni bilo koja druga partija u sličnoj situaciji u današnjoj Srbiji bi pristupila takvom poslu da sama radi protiv sebe, odnosno dokazuje ili istražuje šta se zaista desilo na tom biračkom mestu, naročito ako znamo da taj i takav izborni rezultat njima u ovom trenutku odgovara i donosi im jedno poslaničko mesto”, ukazuje Taraniš.
A šta rade oni čiji je ispitivanje ovakvih navoda zapravo zadatak? Iz Osnovnog javnog tužilaštva za Insajder kažu – ovaj slučaj su ustupili Višem javnom tužilaštvu u Nišu.
“Obaveštavamo Vas da je Osnovno javno tužilaštvo formiralo predmet i isti ustupilo na nadležno postupanje Višem javnom tužilaštvu u Nišu – Posebnom odeljenju za suzbijanje korupcije, pravcu eventualnog izvršenja krivičnog dela Davanje i primanje mita u vezi sa glasanjem iz čl. 156 st. 1 KZ, te da je za dalje informacije potrebno da se obratite tom Tužilaštvu”, rekli su nam iz aleksinačkog tužilaštva.
Iz niškog tužilaštva još čekamo odgovor. U delu javnosti na delu je dilema – da li ove optužbe vode poništavanju izbornog procesa. Dimitrijević napominje da od sinoć teče rok za prigovore od 72 sata i da se tek nakon toga može govoriti o zaključenju izbornih rezultata u Aleksincu.
“Ono što moramo da imamo u vidu, to je da je zapisnik sa ovog biračkog mesta uredan, potpisan od strane 14 članova biračkog odbora, koji nisu uneli bilo kakve primedbe ili navode o bilo kakvom ometanju samog glasanja. Eventualni krivični postupci koji bi se sada pokrenuli za utvrđivanje odgovornosti ko je i šta radio u vezi sa krivičnim delom primanje i davanje mita, nemaju direktnu posledicu na sam izborni proces. Dakle, ne vode po automatizmu obaranju biračkog mesta i ponavljanju izbora”, kaže Dimitrijević.
Taraniš podvlači da ukoliko se dogodi da ovaj mandat ipak pripadne Stranci pravde i pomirenja, taj mandat ostaje trajno pod znakom pitanja u smislu njegove legitimnost
“I to je nešto što će, u stvari, baciti senku na taj poslanički mandat i na Stranku pravde i pomirenja, koja ga je dobila na takav način”, kaže on.
Iz Crte poručuju da je važno da se izađe iz začaranog kruga nekažnjivosti za krivična dela protiv biračkog prava. U tome je trebalo da pomogne i obavezno upustvu vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac prema kojima tužilaštva moraju ekspresno da reaguju u ovakvim slučajevima i da o svemu obaveštavaju javnost.



