Skupština Srbije. FOTO: Srđan Ilić
Sa objavljivanjem konačnih rezultata parlamentarnih izbora uklonjene su pravne prepreke za konstatovanje novog saziva Skupštine Srbije. Predsednica prethodnog saziva Ana Brnabić zakazala je sednicu za utorak 17. novembar, ali i pored toga u javnosti postoji zebnja da li će konstituisanje novog saziva ići glatko. Kao najizvesniji model opstrukcije pominje se potencijalni bojkot sednice od strane poslanika SNS-a kako bi se onemogućilo da novi saziv formalno krene sa radom. Ipak, pogled na norme koje bliže uređuju rad Skupštine, ali i na nedavne izjave istaknutijih članova SNS-a pokazuje da ne postoji ni mogućnost, ali ni volja da se na ovaj način usporava proces trazicije vlasti.
Na prvoj sednici novog saziva pred poslanicima će se naći više tačaka dnevnog reda – od potvrđivanja mandata, preko izbora predsednika i potpredsednika, ali i članova radnih tela i stalnih parlamentarnih delegacija. Upravo je ova prva tačka – potvrđivanja mandata – prethodnih dana apostrofirana kao potencijalno najproblematičnija. Kako se parlament smatra konstituisanim potvrđivanjem dve trećine mandata poslanika, po ovoj tezi bi bojkot parlamenta od strane SNS-a mogao da dovede do opstrukcije konstitutivne sednice i konsekventno – ponavljanju izbora.
Ova teza polazi od činjenice da Ustav Srbije ne definiše detaljno proces konstituisanja parlamenta, ostavljajući mogućnost za različite interpretacije. Da bi se Skupština smatrala konstituisanom potrebno je potvrditi mandate dve trećine poslanika. Ipak, rupe u Ustavu popunjava Poslovnik Skupštine gde je izgled prve sednice detaljnije uređen.
U poslovniku se vidi da je proces potvrđivanja mandata mahom protokolarna stvar. Naime, na prvoj sednici Skupština na predlog predsedavajućeg većinom glasova prisutnih poslanika obrazuje komisiju od tri člana koja na osnovu izveštaja RIK-a utvrđuje da li su podaci iz uverenja o izboru svakog poslanika istovetni podacima kojima RIK raspolaže.
Politikolog Ognjen Gogić ističe da ne postoji mogućnost opstrukcije potvrđivanja mandata imajući u vidu da je po sredi proceduralna stvar.
"Poslanici opozicije ne moraju da budu fizički prisutni da bi se konstatovao novi saziv Skupštine. Sve što je potrebno to je da postoji kvorum za rad od 126 poslanika, što predstavnici Studentske liste mogu samostalno da obezbede", navodi Gogić.
Prema konačnim rezultatima RIK-a Studentska lista će imati 140 poslanika, lista koju je predvodila Srpska napredna stranka 103, dok će predstavnici manjinskih lista imati sedam poslaničkih mesta.
Prema Gogićevim rečima, tezu o potencijalnoj opstrukciji, iako neostvariva u praksi, najviše koristi upravo predstavnicima novopečene opozicije.
"Verovatno da su oni to i pustili u nekoj formi. Cilj svih takvih glasina je da se pojača poruka koju predstavnici stranke javno iznose nakon izbora, a to je da borba nije gotova. To bi trebalo da spreči ili uspori dezintegraciju stanačkog kadra nakon što je stranka izgubila većinu u Skupštini. Zbog toga oni nastoje da na bilo koji način održe tenziju, ostavljajući u životu tu njihovu tezu da samo treba da preguraju tri ili šest meseci u opoziciji pre neminovnog povratka na vlast", ističe Gogić.
Da kod predstavnika SNS-a ne postoji stvarna namera da se rad Skupštine opstruiše pokazuje i činjenica da su Ana Brnabić i Mileno Jovanov došli u Skupštinu na konsultacije sa predstavnicima svih ostalih izbornih listi. Konsultacije na kojima treba da se dogovore protokolarne stvari poput rasporeda sedenja ili broja potpredsednika, predstavljaju svojevrsnu uvertiru u sednicu koja je zakazana za 17. novembar.
Nakon potvrđivanja mandata narodnih poslanika, sledeći korak je formiranje Vlade Srbije. Iako ne postoji dilema oko toga ko će formirati Vladu, uslediće protkolarne konsultacije kod v. d. predsednika Republike koji treba da predloži mandatara. Zakonski rok za formiranje nove Vlade Srbije je 90 dana.



