Godinama unazad konstitutivne sednice Skupštine Srbije pratili su uglavnom oni koji su bili lično zainteresovani i oni, poput novinara, čiji je to bio zadatak. Za većinu građana to je oduvek bio dosadni protokol, čija dinamika je unapred utvrđena i koja se sastoji od polaganja zakletve novih poslanika, izbor predsednika parlamenta, potpredsednika i generalnog sekretara.
Aktuelna konstitutivna sednica parlamenta je, čini se, istorijski gledano najgledaniji skupštinski prenos ikada. Prenos koji se, poput fudbalskih utakmica prati po kafićima, fakultetima, a prate ga i oni koji su redovno menjali kanal kad god se na ekranu pojavi skupštinska sala.
Ko je Jovo Bakić, šef poslaničke grupe Studentske liste?
Jer konstitutivna sednica parlamenta konačno je i potvrda da je po prvi put u parlamentarnu salu sa samostalnom većinom ušla lista koju ne čine tradicionalne političke stranke, već pojedinci – studenti, profesori, poljoprivrednici, pravnici i drugi građani. U parlamentarne klupe seli su potpuno novi akteri, uglavnom nepoznati široj javnosti.
Potvrđivanje mandata poslanika za novi skupštinski saziv nije samo formalni čin stupanja na dužnost novih poslanika. To je krucijalna potvrda rezultata oktobarskih parlamentarnih izbora. To je i potvrda da je do sada vladajuća Srpska napredna stranka nakon 14 godina sišla sa vlasti i zauzela mesta u parlamentu namenjena opoziciji.
Vučićev prvi govor kao opozicionog poslanika: U svakom od vas vidim Sen Žista
To je potvrda i da se Aleksandar Vučić nakon decenije vladanja vratio na prapočetak u skupštinske klupe, odakle će i dalje da se „obraća narodu“, ali ne beskonačno, kako je navikao, već po poslovniku u koji su se godinama kleli naprednjaci, oduzimajući reč opoziciji. Pitanje je, samo da li će novi predsednik parlamenta uspeti da zaustavi logoreju bivšeg predsednika države i hoće li konačno SNS tretirati kao opoziciju.
Jer, iako naprednjaci zauzimaju značajan broj u poslaničkim klupama, ovoga puta će biti bez mogućnosti da sami, bez širih političkih kompromisa, diktiraju dinamiku rada parlamenta i zakonske predloge. Pokazalo se da ne mogu da utiču ni na izbor svojih kadrova za mesta potpredsednika parlamenta i mesta predsedavajućih u skupštinskim odborima.
Da li će opozicija odlukom da bojkotuje konstitutivnu sednicu Skupštine Srbije olakšati predsedavanje Nade Macure?
Izbor i broj potpredsednika parlamenta nije utvrđen zakonom, već bi trebalo da bude plod dogovora poslaničkih grupa. A dogovora Studentske liste i SNS očigledno nema i teško da će ga biti i u budućnosti. A to je pokazala i konstitutivna sednica parlamenta.
To ne znači da naprednjaci, iako su u manjini, neće na svaki način sabotirati rad skupštine na svakom koraku, pa i odugovlačiti izbor Aleksandra Čupića za predsednika Skupštine, ali i završetak konstitutivne sednice.
Jer Stojan Radenović, poslanik SNS, kao najstariji poslanik i predsedavajući može da razvlači konstitutivnu sednicu danima. Može da primeniti svojevremeni recept Dragoljuba Mićunovića sa konstitutivne sednice iz 2016. godine i da odloži konstituisanje na nekoliko dana.
A upravo su taj čin Mićunovića koji je tvrdio da Srbija nije u ratnom stanju da mora posle ponoći da bira Maju Gojković za predsednicu, baš naprednjaci okarakterisali kao najsramniji i najbezobzirniji način predsedavanja.
Ali u međuvremenu su se uloge promenile. Naprednjaci su od vlasti postali opozicija pa sada smatraju da im sva sredstva dozvoljena, pa i ono protiv čega su skakali negodujući u skupštinskim klupama.
Pitanje je samo kako će na to gledati Studentska lista.
Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.



