Događaj koji je pokrenuo mlade na ulicama Praga 1939. godine je ubistvo studenta Jana Opletla koji je stradao tokom obeležavanja dana nezavisnosti Čehoslovačke. Hiljade studenata pridružili su se njegovoj pogrebnoj povorci od Praga do Moravske pretvorivši ovaj događaj u demonstracije protiv nacističke okupacije.
Nacističke vlasti su oštro reagovale i tada je osam studenata i jedan profesor pogubljeno bez suđenja 17. novembra.
Godine 1941. Međunarodni savet studenata u Londonu proglasio je ovaj datum Međunarodnim datumom studenata, a u narednim decenijama, 1973. u Grčkoj i 1989. godine u Čehoslovačkoj, veliki društveni prevrati dogodili su se uoči ovog datuma.
V. d. predsednice Srbije Ana Brnabić zakazala je Konstitutivnu sednicu Narodne skupštine za 17. novembar. Tako su poslanici Studentske liste ušli u Skupštinu i dali zakletvu upravo na Međunarodni dan studenata.
Politikolog Luka Petrović smatra da ova konstitutivna sednica Narodne skupštine predstavlja prekretnicu u političkom životu naše zemlje.
„Velika pobeda Studentske liste označava početak procesa vraćanja poverenja u ključne političke ustanove i dugoročnog uključivanja građana u političke procese.“
Studenti u Srbiji su, od kada su započete blokade fakulteta nakon pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024, postali ključni akteri u političkom životu Srbije. Tokom dve godine pre nego što je „Studentska lista-Studenti pobeđuju“ odnela pobedu na vanrednim parlamentarnim izborima, studenti su naučili da se samoorganizuju, šetali su širom Srbije, pozivali građane da se okupe u zborove i organizovali su neke od najmasovnijih protesta u novijoj srpskoj istoriji.
Petrović ističe da je posebno važno da mladi budu uključeni u donošenje odluka kako bi naše društvo imalo u vidu perspektivu dugoročnog razvoja.
„Politika se više ne percipira kao prljav posao, već kao kolektivna aktivnost sa ciljem da se dođe do opšteg dobra.“
Milica Borjanić iz Krovne organizacije mladih (KOMS) komentarišući ulogu studenata u promeni koja je danas ozvaničena u Skupštini podsetila na njihovu, istorijski gledano, tradicionalnu ulogu u pokretanju promena.
„Univerziteti kao takvi i studenti imaju zaista važnu ulogu u buđenju društva. Mi često volimo da naglasimo da mladi nisu bili uspavani u smislu da oni nisu primećivali nepravedno okruženje u kom žive, već da su bili obeshrabreni sistemom u kom se nalaze.“
Osvruvši se na prethodne dve godine, Borjanić ističe kako su studenti u Srbiji uradili nešto što nadilazi sve u prošlosti.
„Uspeli su ne samo da probude društvo, već i da nam donesu jedan od, kako kažu, akademski najuspešnijih parlamenata na svetu.“
Tokom izbornog procesa, ona naglašava kako smo mogli da vidimo posebnu transformaciju odnosa studenata i političkih aktera.
„Prvi put na svetu imamo situaciju da je formirana Studentska lista i da su mladi bili ti koji su birali ljude koji će biti na listi što predstavlja jedan još viši stepen participacije mladih u političkim procesima. Međutim sada dolazimo do trećeg stepena transformacije koja treba da se desi, a to je institucionalna transformacija, a mi sada očekujemo da vidimo mlade ljude koji će biti deo institucija i koji neće samo pokretati, učestvovati već će biti integralni deo institucija i menjati sam sistem iznutra.“
Borjanić kao generalna sekretarka KOMS-a ističe kako je njihova želja da vide razbijanje stereotipa da su mladi neiskusni i kako moraju prvo da prikupe znanje.
„Oni zaista mogu da preuzmu aktivnu ulogu, a sada imamo mehanizme učešća koji će dovesti do toga da imamo aktivne mlade ljude kao korektivne mehanizme, a ne da moramo da čekamo opšte buđenje ili da uopšte postoji potreba za tim,“ zaključila je Borjanić.
M.P.



